Dolina Triglavskih jezera – Nacionalni park Triglav

Kada je ideja o nacionalnim parkovima počela da se javlja u Evropi početkom prošlog veka, razmišljalo se i o njoj. Vrlo je moguće da bismo u Sloveniji mogli imati prvi nacionalni park u Evropi. Ali još uvijek je bilo prije gotovo četvrt stoljeća, 100. Zaštićeno područje doline Triglavskih jezera je prvi put zaštićeno.

Prvi posjetioci doline Triglavskih jezera

Prvi zapisi vezani za dolinu Triglavskih jezera datiraju iz druge polovine 18. stoljeća. napisao ih je francuski prirodnjak Balthasar Hacquet . Hacquet je radio kao doktor u rudniku žive u Idriji, a dosta je istraživao iu Sloveniji. Svoj susret sa dolinom, na koju se popeo preko Komarče, opisao je na emotivan način u Oryctographia Carniolica (1778-1789), prva “fizička geografija” Kranjske:“Nakon 6 sati hoda, na visini alpskog lanca, došao sam do gole kamenite doline, kakvu u životu nisam vidio. Tada sam poželio da uz sebe imam pjesnika koji bi mogao opisati prve dane o preokretu svijeta na najtmurniji način, kao što je to učinio Klopstock u svom epu Mesija.” O dolini koju je prošao u cijelosti, napisao je da jeste„šest sati hoda, vijuga od podneva do ponoći, a zove se SA JEZERO“.

Dolina Triglavskih jezera. Foto: Luka Zebec

U narednim godinama mnogi prirodnjaci su posjetili dolinu. Baron Karl Zois , brat Žige Zoisa , dao je sagraditi kolibu u dolini za istraživanje. Godine 1795. tadašnji koprivnički župnik i pjesnik posjetio je selo u sklopu istraživačke ekspedicije. Valentin Vodnik . Ekspedicija koju je organizovao Žiga Zois imala je za cilj da prikupi dokaze o poreklu stena. Grof Franz Hohenwart , suosnivač Pokrajinskog muzeja Kranj, također član ekspedicije, pisao je videći Dvostruko jezero da se “…na svim planinama Kranjske ne može naći tako lijep i očaravajući pogled” .

Kao rezultat svojih utisaka o ekspediciji, Vodnik je navodno napisao pesmu Vršac. Po Vodniku je nazvan i vodnički Vršac, 2194 metra visok vidikovac na severu doline.

Valentin Vodnik: Vršac

U drugoj polovini 19. veka. stoljeća, dolina Triglavskih jezera, odnosno dolina Triglavskih jezera. Zajezersku dolinu, kako su je tada zvali, počeli su posjećivati ​​i ‘turisti’, kako su tada zvali planinare. U tom periodu nastaju i planinarska društva, a počinju da se grade i planinske isturene stanice. Na Dvostrukom jezeru izgrađena je planinarska koliba. Napravljena je planinarska staza preko planine Komarče i markirana staza kroz dolinu i dalje do Triglava.

Prve ideje o osiguranju – Dolina Triglavskih jezera – Nacionalni park Triglav

Godine 1903. tadašnje austrijske vlasti izdale su naredbu o prikupljanju podataka o spomenicima prirode. U tu svrhu Uprava Gorenjske okruga angažovala je seizmologa i prirodnjaka Albina Belara . Belarov prijedlog uključivao je i dolinu Triglavskih jezera: ” …
The area is geotectonically remarkable, but no less so geologically and palaeontologically …
But it is well known to landscape painters, who can see the magnificent motifs at every turn in this wild nature park…
It should certainly be recommended that a protected area be established at the Seven Lakes, where all encroachment will be excluded, in order to save the last remnants of this exceptional high mountain primeval forest, the habitat of the ancient larch trees, for posterity…” 1908. godine pokušano je da se zaštiti ovo područje, ali je to bilo komplikovano sukobima sa pašnjacima i nedostatkom pravne osnove. Dalje pokušaje spriječio je Prvi svjetski rat.

Prikaz doline Triglavskih jezera u Oryctographia Carniolica Balatazara Hacqueta. Foto: DLib

The Seven Lakes Valley Conservation Park

Dolina Triglavskih jezera – Nacionalni park Triglav

Nakon završetka rata i uspostave Kraljevine SHS, 1920. godine, na inicijativu prirodnjaka Ferdinanda Seidla, Sekcija za zaštitu prirode Muzejskog društva Slovenije stvorila je Spomen obilježje s inicijativom za osnivanje konzervatorskih parkova. Uključuje i prijedlog za stvaranje parka u “Dolini sedam jezera pod Triglavom” na području koje je predložio Belar. Zbog neadekvatne zakonske regulative i dugih formalnih procedura do osnivanja nije došlo nekoliko godina.

Izvod iz Spomen obilježja sa inicijativom za osnivanje konzervatorskih parkova (1920).

1924. konačno postaje zaštićeno područje. U aprilu su od nadležnih u Beogradu dobijene neophodne saglasnosti za osnivanje rezervata. 1. Jula 1924. godine potpisan je ugovor o zakupu od strane Uprave za zaštitu Sumatranskih planina, Muzejskog društva Slovenije, Odjeljenja za zaštitu prirode i Slovenskog planinarskog društva. Ugovorom je definisan obim parka zaštite prirode, naknada prihoda za ispašu, definisanje prava lova i eksploatacije i obaveze zaštite prirode. Period zakupa je određen na 20 godina, a površina je iznosila 1400 hektara.

Kopija ugovora o zakupu o osnivanju konzervatorskog parka. Planinski vestnik , vol. LXXXIV, broj 8, 1984

Detaljna prezentacija parka objavljena je godinu dana kasnije u Geografskom vestniku u tehničkom članku i sadrži prvu kartu zaštićenog područja. Autor Mate Hafner piše o parku: „Ispunili smo svoju kulturnu dužnost stvaranjem ovog alpskog parka očuvanja, jer će samo na taj način biti moguće očuvati ovu prekrasnu teritoriju, koja u cijelosti, kao i u svom živom i neživih dijelova, pravi je spomenik prirode u svoj svojoj ljepoti i interesu za naše potomke.”

Alpski rezervat park u dolini sedam jezera. Autor Mate Hafner. Karta Valter Bohinec. Geografski vestnik, vol. 1, broj 1, 1925

Slovenački botaničar Franc Jesenko je 1926. godine prvi put nazvao park Triglavski nacionalni park u dnevniku Jutro. U svom uvodu je napisao: „Sve veće od ovih manjih zemalja isklesale su gotove površine svoje zemlje kao pogodne rezervate u kojima fauna i flora cvetaju bez ikakvog kulturnog uticaja – gde sve živi i raste kako je Bog dao, netaknuto , netaknut, u svom prirodnom razvoju i u svojoj prirodnoj ljepoti.” Postavio je Nacionalni park Triglav uz bok tadašnjim svjetskim parkovima i zalagao se za veću zaštitu, posebno za uvođenje zabrane ispaše, koja je tada još uvijek bila na snazi ​​uprkos ograničenjima.

Nacionalni park Triglav. Autor. Dnevnik Jutro, god. 7, broj 122. 1926. (Treća stranica članka je isečena i zalijepljena, bez uticaja na sadržaj, zbog formata novina.)

U jesen 1940. godine Odsjek za zaštitu prirode pripremio je novi prijedlog za Triglavski nacionalni park, koji bi uključivao i Komnu, planine Fužinare i dio Bohinjskog bazena. Drugi svjetski rat spriječio je raspravu o prijedlogu, a u međuvremenu je zakup istekao 1944. godine.

Nacionalni park Triglav “Dolina sedam jezera”

Napori da se park obnovi u većim razmjerima počeli su ubrzo nakon Drugog svjetskog rata. Ali bilo je potrebno skoro 15 godina rasprava i prijedloga raznih institucija dok tadašnji Savjet za kulturu i obrazovanje tadašnje Narodne Republike Slovenije nije imenovao posebnu komisiju za pripremu relevantnog zakonodavstva i prijedloga za prošireni nacionalni park. Republikanska skupština je 1961. godine usvojila dekret kojim je Dolina sedam jezera proglašena nacionalnim parkom pod nazivom Nacionalni park Triglav . To je bilo samo 600 hektara veće nego u periodu zaštite 1924-1944. U to vrijeme nije bilo volje za proširenjem parka.

Granica nacionalnog parka Triglav l. 1961. u usporedbi s Alpskim parkom zaštite u l. 1924. Izvor. Autorka Angela Piskernik, Skica Stane Peterlin. 1926.

Nacionalni park Triglav

U narednim godinama nastavljeni su napori da se područje proširi. Nakon brojnih rasprava i koordinacije usvojen je 27. Zakon o nacionalnom parku Triglav, usvojen u svibnju 1981. godine, rezultirao je velikim proširenjem zaštićenog područja, sličnim sadašnjem, u ukupnom iznosu od 84.807 hektara. Osnovan je najveći nacionalni park u Jugoslaviji. To je označilo kraj napora započetih početkom 20. vijeka. Prvu fazu projekta pokrenuo je Belar u 18. vijeku, nastavljen je Spomenicom (1920) i prvi put implementiran prije 100 godina, prvim osiguranjem doline Triglavskih jezera.

Tokom godina, Nacionalni park Triglav se razvio u moderan nacionalni park sa mnogim međunarodnim vezama. 2004. godine dobio je diplomu Vijeća Evrope za zaštićeno područje sa uzornim upravljanjem. 2010. godine zakon je reformisan. Dolina Triglavskih jezera jedno je od prvih zaštićenih područja u Nacionalnom parku Triglav i najstrože zaštićeno.

Granice zaštićenog područja tokom vremena. Izvor: Nacionalni park Triglav

Ruski grob u dolini Triglavskih jezera

Za vrijeme Prvog svjetskog rata u Dolini se dogodio događaj koji se i danas obilježava spomenikom. Godine 1916. patrola austrougarske vojske zarobila je na jednoj od planina dva ruska ratna zarobljenika, koji su pobegli prilikom izgradnje puta za Bogatin. Ratni zarobljenici su u to vrijeme radili u veoma lošim uslovima. Vojni komandosi su naredili da se zarobljenici odvedu do dvostrukog jezera Triglavskog jezera i streljaju. Nakon rata, na inicijativu glavnog urednika lista Slovenski narod Rasta Pustoslemšeka, prikupljena su sredstva za spomen-ploču, koja je postavljena 1923. godine. Tokom decenija, spomenik je teško oštećen u pustošenju. vremena. Godine 2015. obnovio ju je samoinicijativno gorski spasilac Marko Matajurc.

Fotografija: Ilustrirani Slovenec, 1926. / Miha Mihelič, 2018

Književnost

Dolina Triglavskih jezera – Nacionalni park Triglav “Istorija nastojanja da se uspostavi Nacionalni park Triglav”. Zaštita prirode, Angela Priskernik. 1962. Planinski vestnik, knj. LXXXIV, broj 8, 1984. “Osnivači Nacionalnog parka Triglav – LJUDI PRIJE SVOG VREMENA”, Javni institut Triglavskog nacionalnog parka. 2006. “Dolina Triglavskih jezera”. Zbirka knjiga Geografija Slovenije. 2015. “Prvi istraživači slovenskih planina i prvi dokumentirani pristupi njima”. Historijske novine. Peter Mikša. 2013. “Ruski grob na Triglavskim jezerima i povezani događaji, razmišljanja i osjećaji”. Monografija CPA 7, Ratni zarobljenici carske Rusije u Prvom svjetskom ratu na slovenačkoj teritoriji. 2018. “Kako je nastao nacionalni park Triglav”, Bilten slovenačkih terenskih biologa i ljubitelja prirode. 2021.

Izvor: rtvslo.si

Planinarski dom Erjavčeva radi cijele godine. Rezervišite svoj boravak i provedite neko vrijeme u prirodnom raju Triglavskog nacionalnog parka (UNESCO) u blizini Kranjske Gore na planinskom prijevoju Vršič u srcu Triglavskog nacionalnog parka.

Rezervišite svoj boravak